Čista rijeka Miljacka – san od 870 miliona KM?

Svake godine, u ljetnom periodu, mediji nas često pitaju kako se može popraviti situacija rijeke Miljacke, da ne smrdi, da ne izgleda kao fekalni kolektor i slično.
Odgovor je uvijek isti, može se urediti, i postoje načini, ali zbog divlje gradnje i neodgovornog odnosa građana prema obalama rijeka, koje se koriste kao pogodno mjesto za odlaganje otpada, to košta mnogo, 870 miliona KM, prema najnovijim studijama.

Kroz Projekat „Čista rijeka Miljacka“, urađena je studija koja  nam je prikazala kroz 274 projekta koje su to aktivnosti koje je potrebno preduzeti da bi se postiglo da rijeka Miljacka teče čista, ali uz to i ostale rijeke koje se nalaze na našem kantonu i imaju uticaja na vodosnabdjevanje.
Jedan od problema na koji je organizacija Ekotim upozoravala i još uvijek to radi, je deponija otpada "Krupac".

Ukratko, ovo je legalna deponija komunalnog preduzeća u Istočnom Sarajevu. Iako je legalna, i ovo preduzeće odlaže tu otpad posljednjih 16 godina, jer im je skupo da plaćaju odlaganje na sanitarnoj deponiji u Sarajevu, u stvari je obično smetljište. Nema sistem za otplinjavanje, nema sistem sa sakupljanje procjednih voda, tako da prilikom kišnih dana, voda prolazi kroz deponiju i ispire teške metale i druge otrove u rijeku Željeznicu, a odakle bi svi ti otrovi mogli doći u podzemne vode odakle se, i građani "Istočnog" i "Zapadnog" Sarajeva snabdjevaju vodom.
Naravno, za sanaciju ove deponije, nema se novaca. Ali, da malo obrnemo situaciju i premotamo malo unaprijed vrijeme. Ukoliko se ne sanira ovaj problem, te dođe do zagađenja podzemnih izvora vode teškim metalima, koji se ne mogu tek tako lako očistiti iz vode, građani Sarajeva (i istočnog i zapadnog) morali bi kupovati vodu iz nekog drugog grada ili države. Uz podatak da na području Kantona živi oko 400.000 ljudi, te da bi flaširana voda za njihove dnevne potrebe bila oko 1 KM (manje-više, i samo za piće), za samo pet dana se iznađu sredstva od 2.000.000 KM, koja bi bila dovoljna da se ovaj problem sanira. Zvuči nevjerovatno da se u posljednjih pet godina nije iznašla mogućnost finansiranja rješavanja ovoga problema, kada se zna da kod Svjetske banke postoje planirana sredstva za rješavanje ovakvih problema. Možda je važno napomenuti i da je ovaj projekat analize i izrade planova šta bi se trebalo uraditi, do sada koštao preko 500.000 KM.
U svakom slučaju, strpit ćemo se do ljeta, kada će Miljacka opet početi da smrdi, i davi sugrađane, fekalijama iz nelegalne gradnje, i opet će se pitati šta se može uraditi. Ništa dok se 48% gradske kanalizacije ne priključi u kolektor, umjesto u Miljacku