Ušteda izgradnje Autoputa Vc na račun planine Prenj

Štampa
Kategorija: Novosti
Datum objavljivanja

Ovih dana mediji u Federaciji BiH uveliko izvještavaju o tome da bi promjena planirane trase  Autoputa Vc (Lot 3) na relaciji Konjic (petlja Ovčari) – Mostar Sjever (petlja Vrapčići) donijela  uštede od oko 300 miliona eura. Prema novoj ideji Vlade FBiH trasa više ne bi išla obodom  planine Prenj, kako je to planirano prvobitnom varijantom, već bi praktično prolazila kroz  središte planine „koristeći pri tome prirodne pogodnosti, kao što je ulaz kroz dolinu (konjičke) Bijele, te najnovije dostupne tehnologije za tehničku izvedbu projekta“.

 

Na taj način, kažu iz vlade, dionica bi se skratila sa ranije planiranih 53 km za 18 km, čime bi nova trasa iznosila 35 km i dobar dio iste bi prolazio tunelom (16 km) kroz neistraženo kraško podzemlje planine Prenj.

Ovaj put ćemo ostaviti po strani ekološki aspekt i očekivane negativne uticaje po okolinu  ovog veoma delikatnog razvojnog projekta, te ćemo negativne ekološke strane ovog projekta  komentirati kada bude završena Studija uticaja na okolinu, odnosno kada započne propisana  procedura Procjene uticaja na okolinu (PUO). Ono na šta ćemo se osvrnuti u ovom tekstu  jeste navodna ušteda od 300 miliona eura o kojoj ovih dana govore predstavnici Vlade.


Pomenuti medijski napisi o „uštedi“ nisu se slučajno pojavili baš ovih dana, upravo u momentu kada Vlada FBiH donosi Odluku o izmjeni trase te je upućuje u parlamentarnu proceduru na usvajanje po skraćenoj proceduri. Izuzetno je važno napomenuti da uz prijedlog izmjene trase vlada predlaže i izmjenu načina finansiranja predmetne dionice. Naime, iz razloga što ova dionica (obje varijante) predstavlja najskuplju trasu cjelokupnog Autoputa Vc, tako je model finansiranja u vidu kreditiranja od strane međunarodnih finansijskih institucija praktično neizvodiv. Stoga je vlada predložila finansiranje izgradnje dionice po modelu javno-privatnog partnerstva(JPP), odnosno po BOT sistemu (izgradi –  upravljaj – predaj/vrati).


Međutim, ovakav model finansiranja infrastrukturnih projekata treba koristiti samo u slučaju da se pokazuje kao efikasniji i povoljniji nego druga rješenja, a što je u praksi rijetkost jer privatni sektor očekuje značajan profit, i ne može dobiti kredit pod povoljnim uvjetima kao što to mogu države. Samim tim, ovaj model je finansijski znatno nepovoljniji po javni sektor (čitaj: državu). Međutim, ono što je za Vladu FBiH trenutno najbitnije jeste da nemaju nikakve finansijske obaveze sve do završetka izgradnje predmetne dionice čija je izvodivost ispod granice ekonomske izvodivosti (barem prema ranijim studijama i trenutnim komparativnim procjenama). Nakon toga federalna vlada, shodno vrsti potpisanog ugovora, rizikuje obavezu plaćanja svih nepovraćenih uloženih sredstava, povećanih za pozamašne bankovne kamate redovnih otplatnih anuiteta, kao i planirani profit partnerske kompanije.

Stoga bi Studija izvodljivosti nove trase, koja je povjerena JP Autoceste FBiH, trebala da dokaže da je eventualna ekonomska izvodljivost zasnovana na realnim činjenicama. Drugim riječima, trebala bi da pokaže da li je ova dionica autoputa zaista trenutno prioritetna i neophodna ovoj državi, odnosno da li građani iste mogu sebi uopće da je priušte.


Većina ekonomskih pokazatelja, kao i slični primjeri iz država u okruženju, govore da će ovaj angažman platiti građani Federacije BiH, i to bez obzira da li će koristiti autoput ili ne. Nekoliko zemalja, uključujući Mađarsku, Portugal i Veliku Britaniju, imale su značajne probleme zbog neopravdanog korištenja BOT modela kroz javno-privatno partnerstvo, dok neke zemlje poput Švedske gotovo da više uopće ne koriste ove modele za prometne projekte. Nažalost, ovaj drugi dio priče se ne spominje u javnosti, niti Vlada želi da pojašnjava ovaj najizgledniji scenario. Inače, u državi gdje se vlasti redovno zadužuju kod međunarodnih i komercijalnih banaka u cilju „krpljenja“ budžetskih rupa, i pri tome ostavljaju
sve veće dugove narednim generacijama, vijest o bilo kakvoj „uštedi“ zvuči grandiozno. Pa makar ta „ušteda“ bila na račun građana Federacije, i dakako, na račun nesumnjivo najvrijednijeg bosansko-hercegovačkog prirodnog područja – planine Prenj!

Zeleni Neretva, Konjic, 22.02.2016. g.


Više informacija o nedostacima javno-privatnog partnerstva – izvještaji organizacije Bankwatch:
http://bankwatch.org/documents/never_mind_the_balance_sheet.pdf
http://bankwatch.org/documents/croat_web_final.pdf
http://bankwatch.org/documents/srebian_web.pdf
http://bankwatch.org/public-private-partnerships

Share
© 2024 Ekotim. Sva prava zadržana.
Joomla! je besplatan softver objavljen pod GNU General Public License.
Thursday the 22nd.
Copyright 2012

©

Powered by Joomla! and Top rated online poker sites