Prijetnje po pitku vodu Sarajeva

Dok se u svijetu svaki dan oko 2 milijarde ljudi bori zbog nedostatka pristupa čistoj vodi, u svjetskoj dekadi vode (2005-2015), kada je neophodno obezbjediti pitku vodu za 7 milijardi ljudi i 2 milijarde onih kojih tek trebaju da se rode do 2015, kako se odnosimo prema našem najvećem blagu?

Šta nas to očekuje u budućnosti? Da li smo dovoljno bogati, da li ćemo imati dovoljno vode, i da li nas očekuje kriza?

Prije dvije i po - tri godine, ekološke organizacije su upozoravale da je moguće da dođe do zagađenja Vrela Bosne radi pucanja kanalizacionog kolektora na Igmanu, koji je napravljen za potrebe Hotela Maršal, nekad davne 1982 godine, pred samu Olimpijadu. Ubrzo, zagađenje je stiglo do Vrela  Bosne i nadležne institucije su nas upozorile da je voda na Vrelu Bosne zagađena bakterijama ešerihija koli (Escherichia coli), odnosno da mikro-biološki ne pogoduje za piće.

Nakon svih mogućih objašnjenja, te traženja uzročnika, na kraju je prošle godine saniran puknuti dio kolektora, a ove godine uz finasijsku podršku Fonda za okoliš FBiH, pristupilo se potpunoj sanaciji kolektora i drugim radovima koji imaju za cilj sprječavanje zagađenja Vrela Bosne. Ova intervencija košta oko 1,5 milion KM.

Ubrzo se pokazalo da su ekološke organizacije bile u pravu i da je zagađenje Vrela Bosne prouzrokovano izgradnjom apartmana na Bjelašnici i pucanjem kolektora na igmanu, te se već kvalitet vode na samom izvorištu popravio do te mjere da je moguće piti vodu na izvoru. Potvrđuju to i analize koje je uradilo nadležno tijelo, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Za sada nemamo ozbiljnijih problema sa vodom iz vodovoda, i prema svim analizama možemo bez straha da otvorimo česmu, pustimo vodu da teče i pijemo bez straha. Pokazuje to i Izvještaj o kontroli kvaliteta vode za piće na području kantona sarajevo za juni 2012.godine

No, da li zaista možemo da se opustimo?

Osim klimatskih promjena, koje nam donose sušna ljeta,  te situaciju da nam rijeke kao što su Neretva i Bosna prošle godine presuše, zbog potrošnje, te velikih gubitaka na mreži, dolazi u tim sušnim periodima do smanjenja količina podzemnih voda.

Jedan od problema na koji je organizacija Ekotim upozoravala i još uvijek to radi, je deponija otpada "Krupac". Ukratko, ovo je legalna deponija komunalnog preduzeća u Istočnom Sarajevu. Iako je legalna, i ovo preduzeće odlaže tu otpad posljednjih 16 godina, jer im je skupo da plaćaju odlaganje na sanitarnoj deponiji u Sarajevu, u stvari je obično smetljište. nema sistem za otplinjavanje, nema sistem sa sakupljanje procjednih voda, tako da prilikom kišnih dana, voda prolazi kroz deponiju i ispire teške metale i druge otrove u rijeku Željeznicu, a odakle bi svi ti otrovi mogli doći u podzemne vode odakle se, i građani "Istočnog" i "Zapadnog" Sarajeva snabdjevaju vodom.

Od 2009, kada je potpisana peticija sa 600 potpisa, "Ekotim" upozorava na ovaj problem i zahtijeva rješavanje ove opasnosti po izvorišta pitke vode. Iako smo uputili dopis sa zahtijevom za rješavanje ovog problema, nikad nismo dobili zvaničan odgovor, mada prema našim informacijama, Nadležno ministarstvo (Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS) dalo je rok  od tri godine komunalnom preduzeću da riješi ovaj problem.

 

Iako se u posljednje tri godine, potrošillo mnogo miliona, za raznorazne projekte, za sanaciju problema deponije "Krupac" novaca, nema ili niko ne želi da nađe...

Novac je moguće naći, pokazuje to i "Izvještaj o smeću" kolega iz organizacije "Populari", kroz međunarodne programe i projekte, ali nedostaje politička volja.

Prema našim istraživanjima, koncentracije teških metala u vodi rijeke Željeznice, nakon deponije "Krupac" povećavaju do alarmantnih nivoa, i postoji mogućnost da dospiju u podzemne vode, i zagade pitku vodu koju piju građani oba entiteta.

S obzirom da jedna flaša vode košta oko 1 KM, da li smo dovoljno bogati da zagadimo vlastita izvorišta pitke vode, i razmišljamo kako bi za samo 10 dana kupovine vode mogli riješiti problem deponije "Krupac"? (450.000 stanovnika KS, u 10 dana, 4,5 miliona = Sanacija deponije "Krupac")

S obzirom da je ovo Dekada UN za pitku vodu, očekujemo kako od domaćih institucija (Međuentitetsko tijelo za zaštitu okoliša, Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS,  Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose)  ali i međunarodnih institucija i organizacija (UNDP, UN, OSCE, EC) da se angažuju i čim prije iznađu rješenje za očuvanje izvorišta pitke vode.

Prilog u vijestima TV1 od 09.07.2012